Zbirka filozofskih spisa Stjepana Zimmermanna

Stjepan Zimmermann bio je filozof i teolog. Rođen je u Virovitici, 24. XII. 1884., a preminuo u Zagrebu, 13. IV. 1963.

Teologiju i filozofiju studirao u Zagrebu i Beču do 1907., kada je bio zaređen za svećenika. Na Papinskom sveučilištu Gregoriana postigao doktorat 1910., do 1918. predavao logiku i psihologiju u Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu, a iste godine habitirao se »za cjelokupnu filozofiju« i postao najprije izvanrednim, a ubrzo i redovitim profesorom filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Bio je rektor Kraljevskoga sveučilišta u Zagrebu (1923–24).

Premda je zastupao neoskolastičku teoriju objektivnosti spoznaje, s O. Külpeom, E. Husserlom i drugim tadašnjim filozofima nastojao je osuvremeniti neoskolastičku spoznajno-teorijsku problematiku.

Cilj je spoznaje stjecanje sigurnosti o nekom stanju stvari, posljedak čega je pristajanje uz neki sud. Pretpostavka je ispravnoga suđenja poznavanje razlogâ koji mu prethode, tj. kriterija i mjerila istine.

Time svakoj spoznaji prethodi odluka o tom što se podrazumijeva pod istinom. Razumskoj istini prethodi objavljena istina vjere i ona je posljednje mjerilo prosudbe valjanosti spoznaja. Kultura i civilizacija trebaju počivati na jednoj istini koja je zajednička cjelokupnomu čovječanstvu, a čovječnost čovjeka sastoji se u ljubavi prema istini, koja je neizostavna pretpostavka uspostave humanoga društva.

U razmatranju filozofije K. Jaspersa i M. Heideggera, Zimmermann im prigovara nijekanje mogućnosti objektivne spoznaje i svođenje smisla čovjekova bitka isključivo na »ovosvjetni« život.

Glavna djela: Kant i neoskolastika (I–II, 1920–21), Uvod u filozofiju (1922), Opća noetika (1926), Filozofija kršćanstva (1930), Temelji filozofije (1934), Filozofija i religija (1936), Filozofija života (1941), Nauka o spoznaji (1942), Kriza kulture (1943), Putem života (1945).

U Antimuzeju čuva se zbirka osobnih, filozofskih spisa, bilješki, eseja i rasprava Stjepana Zimmermanna. Ova antimuzejska zbirka predstavlja rijetkost i po tome što, prema poznatim izvorima, Zimmermannovih spisa nema nigdje osim u crkvenom arhivu na zagrebačkom Kaptolu, te ove zbirke koja se čuva u Antimuzeju.

Zbirka od dvjestotinjak izložaka pronađena je i otkupljena na zagrebačkom buvljaku Hrelić, nakon čega je pohranjena u Antimuzeju.