O nama

Posjetite stalni postav i zbirke jedinog europskog Antimuzeja!

NAPOMENA – COVID-19:

Prilikom posjete Antimuzeju obvezno je nošenje zaštitne maske, bez koje nećete moći ući u prostorije Antimuzeja. Na ulazu je obvezna i dezinfikacija ruku. U prostoru Antimuzeja istovremeno može boraviti troje posjetitelja.

Antimuzej je četrdeseti zagrebački muzej, prema ideji i zamisli Vladimira Dodiga Trokuta. Stalni postav čine najpoznatiji dijelovi Trokutovih zbirki, njegova svjetski poznata “Wunderkammera”, kao i druge važne zbirke i autorska djela.

U Zagrebu je od 31. listopada 2020. godine otvoren novi, neobičan, jedinstven, nekonvencionalan, nimalo specifičan muzej. Zagreb je napokon dobio svoj – Antimuzej.

Antimuzej je četrdeseti zagrebački muzej.

Stalni postav Antimuzeja postavljen je upravo prema ideji utemeljitelja Vladimira Dodiga Trokuta, u stanu u centru Zagreba u kuhinji, gdje je trajno postavljeno Trokutovo konceptualno umjetničko djelo „Wunderkammer – Studio slobodne misli”, točnije postavljeno je njegovo konceptualno umjetničko djelo koje je do njegove smrti 2018. godine bilo postavljeno u stanu u kojem je zadnjih godina živio i radio u zagrebačkoj Bulićevoj ulici 6.

Nakon što je ta Trokutova zbirka u srpnju 2020. godine završila kao smeće, bačena na krupni otpad, grupa Trokutovih prijatelja i bivših suradnika spasila je cijelu zbirku i odlučila je trajno postaviti i otvoriti za javnost kao stalni postav Antimuzeja.

Antimuzej trenutno u svom fundusu ima nekoliko važnih i jedinstvenih zbirka:

  • Zbirka Vladimira Dodiga Trokuta (oko dvije tisuće eksponata);
  • Zbirka Dizajnerskog ateljea „Slavijapromet”, jednog od najstarijih dizajnerskih ateljea koji je djelovao u Hrvatskoj (oko pet stotina eksponata);
  • Zbirka Osobna arhiva legende sportskog novinarstva Žarka Susića (oko dvije stotine eksponata);
  • Zbirka Arhiv odvjetničkog ureda Senko iz 1950-ih godina;
  • Zbirka Osobna arhiva novinara i pisca Tomislava Lalina (oko dvije stotine eksponata);
  • Zbirka umjetničkih ornamenata i skulptura zgrade Weller, Đorđićeva ulica, Zagreb, koji su nakon potresa 2020. godine bačeni na otpad kao građevinska šuta, pa spašeni i pohranjeni u Antimuzeju;
  • Zbirka Filozofski spisi dr. Stjepana Zimmermanna ( oko stotinu eksponata);
  • Zbirka Osobna arhiva znanstvenika dr. Veljka Mandića (oko dvije stotine eksponata);
  • Zbirka Dnevnik prvog upravitelja prvog Doma za napuštenu djecu u Zagrebu;
  • Zbirka umjetničkog kolektiva Trash Will Smash;
  • Zbirka Kabinet Ivana Krajačića – Steve;
  • Zbirka Bek;
  • Zbirka kazališnih i glazbenih programa;
  • Zbirka Boovljak;
  • Zbirka Rene Hollos;
  • Biblioteka sa zbirkom starih, rijetkih i prvih izdanja pojedinih autora, poput Alekse Šantića, Ive Andrića, Miroslava Krleže, Vladimira Nazora, Ivana Gorana Kovačića i drugih.

Uz ove zbirke Antimuzej trenutno u pohrani ima i nekoliko drugih zbirki, pa ukupni broj eksponata koji se trenutno čuvaju prelazi pet tisuća eksponata.

Postav Zbirke Vladimira Dodiga Trokuta trajno je postavljen i otvoren za javnost, dok će se druge zbirke izlagati prema mogućnostima i potrebama, kao posebne izložbe Antimuzeja. Tako se u stalnom postavu mogu vidjeti i brojna značajna Trokutova konceptualna umjetnička djela kao portreti: Tesla, Picasso, Dali, Lorca. Zatim njegove svjetski poznate antiratne instalacije krletke, „Makovi”, „Zimnica za intelektualce”, „Ispaljeni zalutali metak revolucije”, njegova šahovska instalacija „Viva la Muerte!”, „Kazanje”, „Kockar”, „Udice za sitne ribe”, „Muzejsko jaje”, „Muzejska patka”, „Muzejski pas”, „Plodnost”, „Banka”, „Glad”, Trokutov autoportret „Ja”, „Cvijet”, „Polovna pravda”, „Kuhanje mudrosti”, „Fizika glazbe”, „Trokut kuhinja”, „Golubica”, „Mozak na kiseljenju”, „Ugasi mrak”, „Crni korpus”, „Detektor za krivce”, „Vremeplov”, „Tajni stroj za isključivanje vremena”, „Vrtuljak”, „Obješenjak”, „Mišolovka”, „Zlatna koka”, „Srce”, „Drugi svijet”, „Tranzicija” i drugi.

Izložena je i vrijedna zbirka nalivpera i pribora za pisanje, koju je Trokut godinama čuvao: pribor za pisanje Ivana Gorana Kovačića (zadnji put korišten u Bihaću 1943., koliko je poznato jedini sačuvan Goranov pribor za pisanje), pribor za pisanje Miroslava Krleže (dva nalivpera i grafitna olovka), nalivpero Ive Andrića, nalivpero Marije Jurić Zagorke i nalivpero Tina Ujevića. Mogu se vidjeti i rijetki keramički čepovi za boce, ručno izrađeni i ručno bojani iz 1920.-ih godina, kao i rijetke ručno rađene maske iz 1930.-ih i 1940.-ih godina koje je Trokut čuvao u svojoj zbirci.

U stalnom postavu su i Trokutove osobne stvari, njegov šamanski štap bijelog maga, njegova šamanska ogrlica i narukvica, koje je osobno ručno izradio, njegova no-art „Žlica”, te metar kojeg su Gotovac i Trokut koristili u njihovom glasovitom umjetničkom performansu „Uzimanje mjere”, kao i dva štapa koje je Trokut godinama koristio u svojim umjetničkim izvedbama, performansima i djelovanju, te crna beretka koju je Trokut često nosio na svojim izložbama i performansima.

Uz to izložena je Trokutova zbirka starog nakita, starih pečata, industrijske arheologije i ambalaže, zbirka starih igračaka, te zbirka stakla i keramike, a izloženi su i vrijedni dijelovi Trokutovih zbirki kao primjerice drevni kineski novčić srebrni kineski ingot starosti oko 700 godina, te skulptura K86 Dušana Džamonje, kao i pojedini Trokutovi arheološki nalazi iz 1960.-ih godina.

Izložen je i poznati Trokutov mozaik „Kvadratura kruga – Ja, Ti, Mi, Vi”, iz 1980.

Antimuzej je otvoren za posjetitelje svakog dana od 12.00 do 19.00 sati, ili uz najavu i dogovor na antimuzej@mail.com ili broj mobitela 091 4550 990, u Ulici Antuna Bauera 19, Zagreb, desni ulaz.

Svakako posjetite novi zagrebački muzej – Antimuzej!

Fotografije: Ognjen Karabegović, sva prava pridržana, zabranjeno korištenje bez dopuštenja fotografa!