Zbirka rijetkih olovka i nalivpera

Dio stalnog postava Antimuzeja, osim nalivpera i pribora za pisanje poznatih pisaca, jest i zbirka rijetkih olovka i nalivperam, kao i opreme za pisanje, koju je sakupio Vladimir Dodig Trokut i koja je bila dio njegovog postava Antimuzeja u stanu u zagrebačkoj Bulićevoj ulici broj 6, gdje je zadnjih nekoliko godina života živio, radio, djelovao, držao postavljen svoj „nulti postav” Antimuzeja (koji je danas stalni antimuzejski postav, i gdje je 2018. godine iznenada preminuo.

U ovoj posebnoj i zanimljivoj Trokutovoj zbirci nalaze se rijetki primjerci određenih serija proizvodnje nekih nalivpera i olovka, kao i primjerice držača za „obične”, grafitne olovke, koji su bili popularni početkom 1990-ih godina.

Tako je u zbirci izloženo nalivpero Parker, model Victory, proizvedeno u SAD-u krajem 1930-ih i početkom 1940-ih godina.

Izloženi su i rijetki primjerci proizvedeni u Penkalinoj proizvodnji, a to su dvije mehaničke olovke, od koje je jedna izražena od srebra (935) i s graviranom glavom gornjeg dijela, koji je služio za okretanje grafitnog punjenja, proizvedena 1920-ih godina. Druga Penkalina mehanička olovka je metalna, također proizvedena 1920-ih godina.

Posebno je rijetka, jer ih je vrlo malo ostalo sačuvanih, prema dostupnim katalozima, i mehanička olovka proizvedena 1920-ih u Penkali, a izrađena je po narudžbi kao reklamna olovka HSS-a.

Dio zbirke je i rijetka i vrijedna olovka Parker, izrađena od sterling srebra, s gravurama, u SAD-u 1970-ih godina, a u zbirci se čuvaju i produživači za grafitne olovke koji se se koristili i bili iznimno popularni tih godina, a proizvedeni su u Penkalinoj proizvodnji.

Tu je i Pelikanova olovka iz jedne od vrijednih serija proizvedenih 1950-ih godina.

Zbirka se sastoji i od vrijednih i rijetkih nalivpera proizvedenih u zagrebačkoj Ilici 39, u proizvodnji tvrtke „Kralj nalivpera”, ili primjerice Penkalin nož za otvaranje pisama, koji je dolazio u paketu s olovkom i nalivperom.

Zbirka je danas dio stalnog postava Antimuzeja i može se razgledati prilikom posjete muzeju.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s